Satana in forma della Madonna: Serafino Razzi and the Dominican Observant Reform in Kotor

The aim of this paper is to analyze the meaning of hagiographic and iconographic subject Madonna finta within Dominican theological learning and religious practice, through a comparative analysis of word and image in the hagiography of Peter Martyr and female living saints from the 16^th century: Caterina de’Ricci and Osanna from Kotor, based on the principles of the Reformed Dominican Order present in the hagiographic literary opus of Serafino Razzi. The framework for considering the use of the iconography of the Madonna and Child to present the apparition of Satan is represented in two essential Dominican theological concepts: accentuating the power of the host and the doctrine of transubstantiation as a real presence of Christ in the Eucharist and eradication of the heresy. Serafino Razzi’s mission to spread the observant reform in Dubrovnik and Kotor is a key to understanding many layers of the vita di Osanna including the appearance of Falsa Madonna.

U tekstu se analizira značenje teme Madonna finta u hagiografiji i ikonografiji, u okviru dominikanskog teološkog i religijskog učenja i napora u provođenju opservantske reforme. Prikaz se temelji ponajprije na komparativnoj analizi riječi i slike u hagiografiji Sv. Petra Mučenika i ikonografiji scene Čudo hostije (Falsa Madonna) u Kapeli Portinari u crkvi San Eustorgio u Milanu, a zatim i na interpretaciji iste teme u hagiografiji Ozane Kotorske krajem 16. stoljeća. Ključ za razmatranje predstavlja djelatnost Ozaninog biografa, dominikanca opservanta Serafina Razzija iz samostana Sv. Marka u Firenci. Iz komparativne perspektive posebno su značajni elementi u okviru literarnog hagiografskog opusa S. Razzija i njegovih slijednika, pogotovo model postavljen u djelu Vita di Caterina de’Ricci. Okosnicu za promatranje prikaza Satana in forma della Madonna (Sotona u Marijinom liku) predstavljaju dvije teme od posebne važnosti za dominikansku reformu druge polovice 16. stoljeća. Prva je isticanje uloge i snage kulta hostije i doktrine transsupstancijacije, a druga je isticanje borbe protiv hereze. Upravo se na ovim dvjema temama sagledava i fenomen pojave blažene Ozane u kotorskom društvu 16. stoljeća.