Two Marian Iconographic Themes in the Face of Islam on the Adriatic Coast in the Early Modern Period

This paper analyzes the Islamic presence in the paintings of Marian iconography between the 16^th and the 18^th centuries on both sides of the Adriatic coast, or more precisely the iconography of Disputation over the Immaculate Conception and Our Lady of the Rosary, two themes equally and frequently represented in the above mentioned territory. In the first part of the paper we discuss the presence and the role of the famous Arab astrologist Albumasar, active in the 9^th century, and the Prophet Muhammad in the context of the iconographic theme of Disputation over the Immaculate Conception, as well as the origin and the meaning of the inscriptions on their scrolls which serve as the interpretative key to understanding the role of the two Arab figures in the context of this particular Marian iconography. In the second part of this essay we analyze the iconography of Our Lady of the Rosary which, after the Battle of Lepanto, acquires a clear political value (when representatives of the Holy League are inserted into the paintings) to become explicitly anti-Ottoman in the 18^th century.

U ovom se tekstu analizira i tumači ikonografska uloga koja je dodijeljena pripadnicima Islama u djelima marijanske ikonografije, točnije u dvjema specifičnim temama: Disputa o Bezgrešnom začeću Marijinu i Gospa od Ružarija. Te su dvije teme u razdoblju od 16. do 18. stoljeća podjednako često bile prikazivane na slikarskim djelima na obje strane jadranske oba- le, koje predstavljaju geografsku okosnicu ovoga rada. U prvom dijelu se razmatra uloga slavnog arapskog astrologa i filozofa Albumasara, koji djeluje u 9. stoljeću i koji je prikazan u lijevom, donjem kutu slike Disputa o Bezgrešnom začeću Marijinu iz franjevačke crkve Uznesenja Marijina na Poljudu u Splitu. Tu je sliku naslikao Mihovil Luposignoli, vojni inženjer, arhitekt, projektant oltara i slikar 1727. godine kao kopiju prema starijem izvorniku iz 1518. godine, a čiji je autor bio izvjesni Nikola Bralić (Nicola Brazzo Giacortino). Albumasar u rukama drži armilarnu sferu i svitak s natpisom koji je preuzet iz njegove knjige prevedene na latinski pod naslovom Introductorium in astronomiam. Citat se odnosi na parafrazu proročanstva dvojice po- ganskih astronoma, Hermesa i Astalijusa. Istraživanjem je utvrđena duga egzegeza spomenutog citata zahvaljujući čemu je nekoliko kršćanskih apologeta pogrešno smatralo Albumasara prorokom, koristeći ga pritom u obrani nauka o Bezgrešnom začeću Marijinu. Slična je uloga dodijeljena i prikazu proroka Muhameda koji je na istoj slici prikazan u desnom, donjem kutu. Premda se u dosadašnjoj literaturi isticalo da je ovo jedan od njegovih rijetkih figuralnih prikaza, u ovom smo radu ukazali na još nekoliko postojećih primjera. Riječ je o djelima koja prikazuju Disputu o Bezgrešnoj Francesca Signorellija u crkvi Santa Maria al Calcinaio pokraj Cortone, a vjerujemo da je Muhamed prikazan i na slici u crkvi San Gregorio u Moglianu, koju je 1546. godine potpisao slikar Durante Nobili. U drugom dijelu članka razmatra se ikonografska tema Gospe od Ružarija, koju je širio dominikanski red, poglavito nakon bitke kod Lepanta, i koja se predstavlja kao providonosna pobjeda kršćanstva nad islamom. Nakon bitke se nastavlja prikazivati„neutralna“ ikonografija s dominikanskim svecima i otajstvima, poglavito u dje- lima zapadne obale Jadrana. Istodobno, na objema obalama, a poglavito istočnoj, Gospa od Ružarija se uprizoruje zajedno s pobjednicima bitke kod Lepanta (papom, španjolskim kraljem, venecijanskim duždem ili njihovim predstavnicima), čime ova ikonografska tema dobiva jasno političko značenje. Iznimno se na zapadnoj obali, tijekom 18. stoljeća, tema transformira u eksplicitno protu-osmansku (ili protu-islamsku), kad se osmanski robovi uprizoruju kao ratni plijen ispod Bogorodice. Za kraj, kroz poredbenu perspektivu, ovaj članak također analizira povijesne uzroke koji su generirali ove ikonografske specifičnosti u svjetlu različitih gospodarskih i trgovačkih odnosa dviju obala imale s osmanskim carstvom.