Skip to content
1882
Volume 7, Issue 1
  • ISSN: 1846-8551
  • E-ISSN: 2507-041X

Abstract

Abstract

Despite criticism, iconography continues to play a pivotal role in art historical studies. New iconographical fields are being studied and these include sound, light, color, gender, taste, smell, and the non-representational. The approach is far more expansive than in the past and the canonical has been extended. The impact of computers on the field of iconography has been significant. New material has been made available, and methodologies developed which give better access to subject matter. The barriers between iconography and iconology have become even less well defined. The field of iconology has been underpinned by new approaches, the most significant being anthropology. Caution has to be exercised in this area. Despite it being viewed as an antiquated approach to understanding a work of art iconography is destined to continue.

Abstract

Unatoč kritici ikonografija i dalje ima središnju ulogu u povijesti umjetnosti. Otvaraju se nova ikonografska polja, koja uključuju zvuk, svjetlo, boju, spol, okus i druge elemente. Pristup je mnogo kompleksniji i opsežniji negoli je bio u prijašnjim razdobljima, te su se i temelji proširili. Razmatranja u ovome radu temelje se na istraživanjima provedenim u Indeksu kršćanske umjetnosti (Index of Christian Art) Sveučilišta u Princetonu, koja su uzeta kao barometar za razvoj ikonografije te za prikaz načina u promjeni koncepta metode u proteklih dvadesetak godina. Proteklo je razdoblje, ponajprije, obilježio snažan razvoj interneta te, posljedično, izlaganje i dostupnost “slika”, koje su temelj ikonografije. Promjenom metodologije ušli smo u razdoblje tzv. „digitalne povijesti umjetnosti“, pa je računalna tehnologija bitno utjecala i na ikonografsku metodu. Ovakav je način rada umnogome olakšao i poboljšao pristup novim resursima te je, istodobno, umjesto da djeluje kao potpora istraživanjima, slika počela sama određivati smjer svojega razvoja. Nadalje, poboljšao se pristup u obradi materijala primjenom novih metodologija i klasifikacijskih sustava, u čemu je ključnu ulogu odigralo računalo kao temeljni alat ikonografskoga katalogiziranja. U posljednjih dvadeset i pet godina promijenio se stav o ikonografiji kao statičnoj, konstantnoj i rigidno ustrojenoj metodi, pa se ona danas poima kao fleksibilna i interdisciplinarna te kao metoda koja zahvaća mnogo širi opseg istraživanja i nove koncepte. Ikonografiju se danas, također, poima kao metodu koja obuhvaća kontradiktorne kvalitete i čije se značenje može razlikovati od danoga konteksta i situacije, tako da se ikonografija spola, feminizma i recepcije, između ostalog, u istraživanjima pojavljuje uz teme poput liturgije, interpiktoralnosti ili hijerotopije. Područja gesta, glazbe i boja izgledala su posebice obećavajuće u prošlosti te su u ovim područjima provedena brojna istraživanja, no još uvijek nedovoljnog intenziteta koji zaslužuju. U posljednjih nekoliko godina, čini se da određen broj disciplina percipira povijesno-umjetničke slike kao aktivne konstrukte, a ne samo kao ilustracije ili odraze društvenih vrijednosti. Posebno ikonografsko potpodručje od iznimnog interesa postaje klasifikacija ne-reprezentacijskoga. Danas se ikonografija ne mora vezati s vizualnim, već je dovoljno imati konotacije o „nečemu“ ili „povezanim s nečim“. Ako su se parametri ikonografije proširili onda su se procesi klasifikacije suzili i postali koncizni. U Europi je ikonologija, čini se, potisnula ikonografski pristup, koji se još uvijek prakticira u Sjevernoj Americi. Ikonografija je i dalje važno područje u studijama povijesti umjetnosti te predstavlja intuitivni dio discipline. Ako nestanu stilske barijere, onda će vrijednost ikonografije postati još očitija te će ikonografija ili ikonologija imati još veću ulogu u studijama povijesti umjetnosti. Međutim, osnovni problem ostaju ekstremi u nekim interpretacijama koje se vode ikonografskom ili ikonološkom metodom. Unatoč svim kritikama i neizvjesnom putu razvoja, sigurno je ipak da će ikonografija ostati kao jedna od temeljnih metoda u razumijevanju i interpretaciji slikā.

Loading

Article metrics loading...

/content/journals/10.1484/J.IKON.5.102960
2014-01-01
2025-12-05

Metrics

Loading full text...

Full text loading...

/content/journals/10.1484/J.IKON.5.102960
Loading
  • Article Type: Research Article
This is a required field.
Please enter a valid email address.
Approval was a Success
Invalid data
An error occurred.
Approval was partially successful, following selected items could not be processed due to error:
Please enter a valid_number test
aHR0cHM6Ly93d3cuYnJlcG9sc29ubGluZS5uZXQv