The Indirect Comparative Method. An Attempt at Trying to Find a Path between the Scylla of Iconography and the Charybdis of the History of Religious Mentality

The inventorying work which has been carried out in Poland unceasingly since the 1950s has provided the basis for carrying out large-scale iconographical and iconological research. The main subject of the research is sacred art dating from the late 16th, 17th and 18th centuries. The majority of the works that have been studied were executed by anonymous artists working in provincial painting workshops. The message conveyed in the fine arts often does not provide the viewer with enough data to interpret it correctly, nor to gain a deeper understanding of the true meaning of church paintings. In the search for meaning it is essential to refer to the written word in its diverse forms. The character of sacred art largely determines the literary sources to which we refer. These consist primarily of collections of sermons, prayers and sacred songs. The use of the so-called indirect comparative method not only widens the scope of research through the use of selected examples of Polish religious texts but, most importantly, it shows the similarities between the literary sources and the realm of the fine arts. In our research, devotional literature only plays an ancillary part compared to paintings and engravings. But it is this very literature that widens our perspective and enables us to arrive at conclusions.

Indirektna komparativna metoda omogućuje nam odrediti sličnost između književnih izvora i likovnih umjetnosti. Tema ovoga istraživanja jest sakralna umjetnost od kasnog 16. do 18. stoljeća. Iako u našem istraživanju devocionalna književnost ima pomoćnu ulogu u usporedbi sa slikama i gravurama, književnost je ta koja nudi širu perspektivu te omogućuje dolazak do zaključaka. Na sakralnu su umjetnost snažno utjecali književni izvori na koje se referiramo. Oni se ponajprije odnose na zbirke propovijedi, molitvi, sakralnih pjesama, knjiga bratovština te knjige teološko-pobožnog sadržaja. Temeljna načela istraživanja ovoga tipa moraju voditi računa o specifičnosti područja koje se istražuje. Prate se neki trendovi, uzimajući u obzir razvoj ikonografije sakralne umjetnosti u Poljskoj. Tipologija djela nastalih u 17. i 18. stoljeću temelji se na uzorcima inspiriranim djelima uglavnom flamanske, sjevernonizozemske i njemačke te talijanske i francuske umjetnosti. Zanimljiva je tema uloge grafika u proučavanju sadržaja poljskih umjetničkih djela. Njihova uloga varira te stoga možemo razlikovati pet temeljnih uzoraka, koji, do određenog stupnja, omogućuju praćenje ideoloških veza koje postoje između sadržaja nastalih pod inozemnim utjecajem i poljskih primjera, koji se na njih referiraju. Niski stupanj umjetničke vještine vidljiv u analiziranim primjerima opravdava odabranu istraživačku metodu. Djela koja su slična te koja se javljaju kao dio jedne teme, sastoje se od nekoliko kompozicijskih varijanti, koje se ponavljaju s minimalnim promjenama, a koje su posljedica, u nekoj mjeri, općeg stanja svijesti. Stoga je u ovakvim slučajevima moguća upotreba indirektne komparativne metode. Rezultati dosadašnjih istraživanja dopuštaju nam potvrditi kako je odabrana metoda omogućila da u velikoj mjeri obogatimo svoje interpretacije tema koje su bile proučavane. Također se pokazala vrlo korisnom za radove koji obuhvaćaju šire polje istraživanja, poput vizije purgatorija ili reprezentacije borbe između dobra i zla u poljskoj sakralnoj umjetnosti i književnosti baroka. Metoda je pogodna i za istraživanja na polju ikonografije i ikonologije, koje obuhvaća teme užega opsega (primjerice Prorok Ilija, sibile, Gospa od Žalosti, Gospa od Ružarija, prikaz Iudicium Sanguinarium ili prikazi odabranih svetaca).